Dodao je kako je udruga još prije nekoliko godina krenula u prikupljanje potrebne dokumentacije i certifikata koje su poslali tijelima EU, što je rezultiralo da je Europska komisija danas objavila da je Poljički soparnik novi hrvatski prehrambeni proizvod koji je dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na razini EU-a.
Podsjetio je da se s poslom počelo čim je Hrvatska ušla u EU, nakon čega su na hrvatskom jeziku napisali zahtjev za dobivanjem zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na europskoj razini.
"Prije toga je Poljički soparnik 2009. godine dobio zaštitu od Ministarstva kulture RH kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske, a na nacionalnoj razini je zaštićen 11. studenog 2011. godine kada je dobio oznaku zemljopisnog podrijetla. Znači da je Poljički soparnik prije ove današnje europske zaštite imao već dvije zaštite. Prema pravilima, ako proizvod nije zaštićen na europskom nivou onda pada i zaštita na nacionalnom nivou zbog čega smo ulaskom Hrvatske u EU odmah poslali zahtjev. Izuzetno nam je drago što je Poljički soparnik sada zaštićen i što je trud udruge urodio plodom", pojasnio je Rodić za Hinu.
Pekarski proizvod, sada registriran kao zaštićeni proizvod na razini EU-a pod nazivom "Poljički soparnik"/"Poljički zeljanik"/"Poljički uljenak", izrađen je od mekog pšeničnog brašna, blitve, luka, maslinovog i suncokretova ulja, češnjaka, soli i vode.
Zemljopisno područje Poljica, u Dalmatinskoj zagori, omeđeno je rijekom Cetinom na sjeveroistoku, rijekom Žrnovnicom na zapadu i Jadranskim morem na jugu. Poljica se sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica i imaju ukupno 21 naselje.
Rodić ističe da su mnogi prilikom njihovih zahtjeva EU oznake bili pomalo skeptični, jer je riječ o specifičnom nazivu delicije s tri imena - i to Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenak budući je tako u narodu imao ime na tri lokaliteta bivše Poljičke Republike, a željeli su zaštititi sva tri naziva.
Zbog toga su i u tijelima EU trebali dokazivati zašto baš inzistiraju na tri imena, no njihova im je upornost, ali i povijesne činjenice koje su se događale na tim hrvatskim prostorima dale za pravo da se drže do kraja u svojim zahtjevima.
11 registriranih proizvođača Poljičkog soparnika"Inzistirali smo na ta tri imena jer ih je toliko bilo na prostoru Poljica od njihova postanka. Ljudi ga i danas, primjerice, na prostoru Gornjih Poljica zovu Poljički zeljanik jer mu je jedan od glavnih sastojaka zelje, dok se u prostoru Donjih Poljica zove Poljički uljenak, s obzirom da je taj prostor bio bogatiji s uljem koje je isto jedan od sastojaka za soparnik, dok je općeniti i zajednički naziv Poljički soparnik. Željeli smo da sva tri područja imaju pravo koristiti svoje ime", naglasio je Rodić.
Udruga "Poljički soparnik" ima 33 člana i 11 registriranih proizvođača Poljičkog soparnika, koji ga rade prema potvrdi o sukladnosti. Onaj tko ga želi proizvoditi, nakon prijave treba od Ministarstva zdravstva dobiti suglasnost za objekt nakon čega certifikacijsko tijelo izlazi na teren za registraciju.
Uz to, objašnjava Rodić, treba ustanoviti je li proizvođač radi Poljički soparnik prema recepturi koja je zaštićena na nacionalnoj i europskoj razini.
Poljički soparnik se priprema od mekog pšeničnog brašna, blitve, luka, maslinovog i suncokretova ulja, češnjaka, soli i vode. Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara. Zaštita Poljičkog soparnika se temelji na dugoj tradiciji proizvodnje, a bio je jelo siromašnog puka s područja nekadašnje Poljičke Republike, čija proizvodnja datira još iz doba turskih pohoda na hrvatsko priobalje i Dalmatinsku zagoru.