Slobodna dalmacija piše:
Cesta koja povezuje Split sa Žrnovnicom gdje se dalje račva prema Sitnu Donjem, Sitnu Gornjem i Dubravi, odnosno prema Srinjinama i Gatima izuzetno je frekvetna, ali isto tako i već godinama u neoprostivo lošem stanju.
Znaju to svi koji žive u spomenutim mjestima, ali i ne samo oni, jer se spomenutom prometnicom, posebice tijekom ljetnih mjeseci, koristi i ogroman broj vozača u nastojanjima da izbjegnu nesnosne kolone na Jadranskoj magistrali od Strožanca do Omiša.
Nedostatak pješačke staze uz ionako uski i pokrpani kolnik, nabacani “ležeći policajci”, rupetine na cesti, loše riješena odvodnja koja za malo jače kiše pretvara cestu u bazen, slaba rasvjeta, loša signalizacija, nepostojanje uređenih autobusnih stanica, ali ni okretišta za autobuse u centru Žrnovnice - sve to izaziva ogromne probleme i vozačima i pješacima.
Jedina spona Splita i MosoraNa loše stanje navedene prometnice, koja je klasifikacijom “spuštena” s razine županijske ceste na lokalnu, pa je samim tim Grad Split preuzeo obvezu njezina primjerenog i redovitog održavanja upozorio je i gradski vijećnik Tomislav Prljević (HDZ). A stanje je, rekli bismo, postalo još gore i iz razloga što je ovoga ljeta bilo puno kiše, što je pogodovalo rastu korova uz cestu koji se nije kosio.
- Samo jednom je djelomično obavljena košnja uz prometnicu tako da je na mjestima zarasla i postala opasna za promet, horizontalna signalizacija je odavno izblijedjela, a vertikalna se ne vidi zbog zarasle trave i šikare. Takvi uvjeti predstavljaju iznimnu opasnost za vozače.
Na prometnici, koja ionako zbog dotrajalosti dovodi do proklizavanja vozila na zavojima i dio potpornih zidova se urušava. Osim što je to intenzivan prometni pravac, dionicom te ceste prolaze i autobusi na liniji broj 28 Split-Dubrava, kao i brojni izletnici na putu do Mosora pa je stvar puke sreće što do sada nitko nije teže stradao - tvrdi Prljević, tražeći od mjerodavnih da što prije riješi ovo pitanje.
Gradska ‘dota’Damir Babić, voditelj gradskog Odsjeka za komunalne poslove, tvrdi da su Prljevićeve kritike tek dijelom točne. Navodi kako je Grad, prema dinamici realizacije programa održavanja cesta kojima upravlja, izdao nalog za košnju trave i raslinja uznavedenu prometnicu.
- Međutim, zbog neuobičajno velikog broja kišnih dana intenzitet rasta zelenila uz cestu je ove godine bio neplanirano velik. Stoga smo ponovno izdali nalog da se pokose kritična mjesta od Žrnovnice do Gornjeg Sitnog te na potezu do Srinjina. Osim toga, izdan je nalog za obnovom središnje razdijelne linije na kolniku - ističe Babić, te navodi da bi se taj posao trebao obaviti do kraja mjeseca.
Napominje kako je novim Zakonom o cestama Grad Split dobio u “dotu” oko 55 kilometara bivših županijskih i lokanih prometnica, koje su donedavno bile u nadležnosti Županijske uprave za ceste, no da novac koji su dobili nije ni blizu dostatan za njihovo održavanje.
DIANA BARBARIĆ
SNIMIO BOŽIDAR VUKIČEVIĆ/CROPIX
Znaju to svi koji žive u spomenutim mjestima, ali i ne samo oni, jer se spomenutom prometnicom, posebice tijekom ljetnih mjeseci, koristi i ogroman broj vozača u nastojanjima da izbjegnu nesnosne kolone na Jadranskoj magistrali od Strožanca do Omiša.
Nedostatak pješačke staze uz ionako uski i pokrpani kolnik, nabacani “ležeći policajci”, rupetine na cesti, loše riješena odvodnja koja za malo jače kiše pretvara cestu u bazen, slaba rasvjeta, loša signalizacija, nepostojanje uređenih autobusnih stanica, ali ni okretišta za autobuse u centru Žrnovnice - sve to izaziva ogromne probleme i vozačima i pješacima.
Jedina spona Splita i MosoraNa loše stanje navedene prometnice, koja je klasifikacijom “spuštena” s razine županijske ceste na lokalnu, pa je samim tim Grad Split preuzeo obvezu njezina primjerenog i redovitog održavanja upozorio je i gradski vijećnik Tomislav Prljević (HDZ). A stanje je, rekli bismo, postalo još gore i iz razloga što je ovoga ljeta bilo puno kiše, što je pogodovalo rastu korova uz cestu koji se nije kosio.
- Samo jednom je djelomično obavljena košnja uz prometnicu tako da je na mjestima zarasla i postala opasna za promet, horizontalna signalizacija je odavno izblijedjela, a vertikalna se ne vidi zbog zarasle trave i šikare. Takvi uvjeti predstavljaju iznimnu opasnost za vozače.
Na prometnici, koja ionako zbog dotrajalosti dovodi do proklizavanja vozila na zavojima i dio potpornih zidova se urušava. Osim što je to intenzivan prometni pravac, dionicom te ceste prolaze i autobusi na liniji broj 28 Split-Dubrava, kao i brojni izletnici na putu do Mosora pa je stvar puke sreće što do sada nitko nije teže stradao - tvrdi Prljević, tražeći od mjerodavnih da što prije riješi ovo pitanje.
Gradska ‘dota’Damir Babić, voditelj gradskog Odsjeka za komunalne poslove, tvrdi da su Prljevićeve kritike tek dijelom točne. Navodi kako je Grad, prema dinamici realizacije programa održavanja cesta kojima upravlja, izdao nalog za košnju trave i raslinja uznavedenu prometnicu.
- Međutim, zbog neuobičajno velikog broja kišnih dana intenzitet rasta zelenila uz cestu je ove godine bio neplanirano velik. Stoga smo ponovno izdali nalog da se pokose kritična mjesta od Žrnovnice do Gornjeg Sitnog te na potezu do Srinjina. Osim toga, izdan je nalog za obnovom središnje razdijelne linije na kolniku - ističe Babić, te navodi da bi se taj posao trebao obaviti do kraja mjeseca.
Napominje kako je novim Zakonom o cestama Grad Split dobio u “dotu” oko 55 kilometara bivših županijskih i lokanih prometnica, koje su donedavno bile u nadležnosti Županijske uprave za ceste, no da novac koji su dobili nije ni blizu dostatan za njihovo održavanje.
DIANA BARBARIĆ
SNIMIO BOŽIDAR VUKIČEVIĆ/CROPIX
Brojke
55 kilometara donedavnih županijskih i lokalnih cesta novi je zakon \'preselio\' u nadležnost Grada
28 autobusi na \'dvadesetosmici\',liniji Split-Dubrava, svakodnevno su na toj opasnoj prometnici
Originalni članak iz Slobodne dalmacije nalazi se ovdje
55 kilometara donedavnih županijskih i lokalnih cesta novi je zakon \'preselio\' u nadležnost Grada
28 autobusi na \'dvadesetosmici\',liniji Split-Dubrava, svakodnevno su na toj opasnoj prometnici
Originalni članak iz Slobodne dalmacije nalazi se ovdje