U zaseoku Čotići sela Dubrava u omiškome zaleđu peče se jedinstveni plisnac. Stoljetno je to jelo, svojevrsni brat mnogo poznatijega soparnika. No, plisnac je raskošniji, zasitniji i posebniji pa zaslužuje da ga i gurmani dalje od mosorskih južnih padina bolje upoznaju.
Obitelj Čotić jedna je od rijetkih koja još uvijek čuva tradiciju i priprema plisnac. Smiljana Čotić naučila je tajne od bake, mame i svekrve.
Plisnac je kao soparnik na kat. Jer osnovu čini soparnik, poljičko jelo od tijesta i blitve zaštićeno kao kulturno dobro. I na to dobro, dobro se još slaže i maže smjesa od polusuhog ovčjeg sira, domaćih jaja, mlijeka i krušnih mrvica. Ako je promjer soparnika 80 centimetara, ide oko 80 deka sira. Na kraju još sve zalijeva vrelom svinjskom mašću i još jednom posipa ovčjim sirom.
Plisnac je i u prošlosti bio poseban - posebniji od sirotinjskog soparnika - plisnacem se, naime, častilo samo na svece i fešte.
Obitelj Čotić jedna je od rijetkih koja još uvijek čuva tradiciju i priprema plisnac. Smiljana Čotić naučila je tajne od bake, mame i svekrve.
Plisnac je kao soparnik na kat. Jer osnovu čini soparnik, poljičko jelo od tijesta i blitve zaštićeno kao kulturno dobro. I na to dobro, dobro se još slaže i maže smjesa od polusuhog ovčjeg sira, domaćih jaja, mlijeka i krušnih mrvica. Ako je promjer soparnika 80 centimetara, ide oko 80 deka sira. Na kraju još sve zalijeva vrelom svinjskom mašću i još jednom posipa ovčjim sirom.
Plisnac je i u prošlosti bio poseban - posebniji od sirotinjskog soparnika - plisnacem se, naime, častilo samo na svece i fešte.
RSS Feed
