|
Prenosimo kolumnu novinara Damira Šarca u kojem se spominje Dubrava u kontekstu širenja grada Splita:  Ova je splitska sedmica počela s puno lipih visti, a tri izdvajamo; premijeru Plenkoviću puno se svidija razvojni plan grada Istočne obale i Kopilice koji mu je prezentira gradonačelnik Andro Krstulović Opara u Zagrebu, gradit će se novo, supermoderno naselje na žrnovničkoj Korešnici i ić će se na minjanje Generalnog urbanističkoga plana. Doduše na ovu zadnju svakome poštenome čoviku malo zadrću noge, jer izmjene GUP-a u ovoj našoj mladoj Hrvatskoj obično znače da se na bokun karte sjate lešinari svih vrsta gledajući samo kako će zagrist koji komad javnoga, zelenoga i slobodnoga, pa utirat još koju poslovno-stambenu zgradu neupitne ružnoće, hotel ili šta bilo, svakako po štetu građana. Mogu poteštati, župani i načelnici govorit koliko oće kako je to za razvoj i dobrobit svih, ali mi nikako da shvatimo. Ko se jedanput opeče na GUP, na svaku novu izmjenu puše. S druge bande, nema razvoja bez GUP-a, a s treće, opet, dobar GUP može značit i dobar život u gradu. Pogledajmo samo stare kvartove izvedene po planu: Spinut, Skalice, Gripe, Blatine, Lokve, Plokite, Trstenik, pa i nikad završeni Split Treći. Parkovi, livade, igrališta, vrtići, škole, butige, neloše ceste i u općen pomanjkanju parkirališnih mista, uvik se nađe koji metar za ostavit auto. I u ove se četvrti utiravalo svega, nije da nije, ali ostali su primjer najviše kvalitete življenja u Splitu. Danas, četrdesetak godin nakon šta je tamo zasađeno zadnje stablo i nalivena zadnja teraca, ne možemo se ni približit tome standardu. Znan, odma ćete reć, bija je onda Urbanistički zavod, struka je crtala planove, ako si se protivija državni pendrek je radija. NE DIRAJ NIŠTA!Danas se držimo sto puta pametnijima i naprednijima, tehnika, posebno građevinska išla je naprid toliko da je teško i povirovat, umisto olovke i trokuta kompjutori sami crtaju, a sve šta se napravi gore je od onoga. I zato čovika uvati straj i drćavica čin čuje za izmjene: ne diraj ništa jer može bit samo gore, bolje još nismo doživili! Zato veseli objava da će se na Korešnici gradit po starinsku, uritko, s ljudskon miron. Iduću će se šetemanu za 15 hektara koje je gradu poklonila država, raspisat prvi natječaj za gradsku četvrt posli skoro pedeset godina. Po vika se nije ništa planiralo osim izmjenjivalo, šta znači utiravalo di se može i ne može! Strašno je to čut. E, i na toj Korešnici bit će oko iljadu stanova za tri iljade stanovnika. Planiraju se kulturni, javni, zdravstveni i sportsko-rekreacijski sadržaji. I da se opet ne zaboravi, pastoralni centar i crikva, tako da ih se neće naknadno ubacivat ka šta je obično praksa. Na Korešnici će dom nać branitelji – stradalnici Domovinskoga rata, mlade familije, znanstvenici i zaštićeni najmoprimci. Znamo mi nas, opet će se pripetat i nečasnici, al ostavimo to za poslin, sad snivajmo. – Moglo bi to bit predivno novo prigradsko naselje. Po sredini teče potočić, a propisano je da deset metri sa svake strane mora bit park. Bit će lipo ka Prisavlje – smije se arhitekt Drago Žuvela, prešidente Društva arhitekata Splita koje će provodit natječaj. I crkva će na natječaj, napokon, jer crkve bi tribale bit umjetnička dila arhitekture, a ne betonski kašuni bez dostojanstva kakve su se u zadnje vrime gradile. NEVIĐENI KOMODŽuvela je usporedija Korešnicu s još jednin, zadnjin naseljen u kojemu se gradilo naveliko kako bi se jasno istaknija komod šta će ga novi stanovnici imat: na Kili se na prostoru od 3,5 hektara stišće pet iljad ljudi, dok će na Korešnici na 15,3 hektara bit arje za tri iljade stanara.
Sve to nama, nenaviklima na išta normalno pari ka neki san, oblanda, mazanje očiju. Ali triba virovat da će uspit. I baš je dobro šta se takav jedan primjer suvremenoga stanovanja gradi vanka centra. Stišćemo se ka gusinice na ovome poluotočiću, a devedeset posto građana, uključujući i ove šta jesu-nisu na vlasti, ne zna kako se cilo gradsko područje namečilo na samo 25 kilometri kvadratnih, a cili Split je površine 79 kilometri kvadratnih. Znači, mi i milijun turista tiskamo se samo na jednoj trećini gradskoga prostora, tučemo se ka pasi za kvadrat prostora, uništavamo i mrvimo tih 31 posto, a skoro 70 posto terena je slobodno. Sitimo se da Split dopire priko Žrnovnice do Gornjega Sitnoga na Mosoru, a put istoka priko Tugara sve do Srinjina – bar kvarat Zlatne planine je naš. A čuje se da bi se na referendumu uskoro i Dubrava mogla priključit, od zajedništva s dalekin Omišon koristi imaju samo oni koji ih drže tamo. Na zapad se Split ita, ne do punte Marjana, nego do Slatina na Čiovu, priko mora. I ako su Slatine naša konklava, naš Gibraltar, baš su ove južne mosorske padine jedan privridni, prostrani resurs o kojemu se malo zna i malo razmišlja. I to zato šta se ne drži do kvalitete življenja, nego daj, nabij se, prodaj, pusti mene. A gori šume, proplanci, vode i visine. Samo triba znat upravit. PIŠE DAMIR ŠARAC 14. veljače 2020. - 12:00 Tekst originalno objavljen na portalu Slobodne Dalmacije LINK Svečana promocija zbornika učeničkih radova „ Na koljenima djeda i bake „ održala se 5. prosinca 2019. u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Natječaj za ovaj Zbornik pobudio je veliki interes kod učenika koji su literarnim i likovnim izrazom iskazali privrženost, ljubav i zahvalnost prema djedovima i bakama. Pišući o didu na zavičajnom jeziku, radovi Ivana Domikulića i Mirjam Domikulić, našli su svoje mjesto u Zborniku. Sreća i ponos na njihovim licima, kao i licima njihovih roditelja, najveća je nagrada koju su mogli dobiti.  Moj didaMoj dida zva se Ante. Umra je dok san ja još bija mali. Malo ga se sićan. Ćaća mi je priča o njemu. Reka je da je bija dobar i vridan. Volija je kopat zemlju i radit u vinogradu. Često je iša i na komin. Sidija bi, grija se uz vatru i odmara. Iz bukare je pija vino koje je sam radija. Uvik je pomaga babi ranit koze i kokoši. Nosija in je jist i pit. Ne sićan ga se dobro, ali isto ga volin i rado slušan priče o njemu. učenik Ivan Domikulić Moj didaMoj dida zove se Ante, a svi ga zovu Tica. Nosi očale i ima velike brčine. Dida voli igrat balote, ić u gostionu i brat šparoge. Kad iđe u šumu, na glavi nosi klobuk, a u ruci ostan*. Iza kuće ima čatrnju iz koje vadi vodu pa zaliva vrtal. Kad su praznici, iđen kod njega. Tada ja i dida malo divanimo i rišavamo križaljke. Dida tuče orije pa mi da da jiden. Nekad me vodi prošetat pa vidimo jerebce*. Jako volin svog dida Antu. učenica Mirjam Domikulić *ostan – drveni štap kojim su se tjerali volovi
jerebac- vrabac Ivan Uzinić, otac dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića, ispraćen je na posljednji počinak u ponedjeljak 13. siječnja u rodnoj župi sv. Luke - Dubrava. Sprovodnu misu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić uz koncelebraciju dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića, šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića i biskupa u miru mons. Ante Ivasa, hvarskog biskupa mons. Petra Palića, oko 140 svećenika, uz sudjelovanje redovnica, obitelji, prijatelja te mještana rodne župe.  Pozdravivši okupljene, nadbiskup Barišić izrazio je ljudsku i kršćansku sućut svima, a posebno sinovima Juri, Anti i Tomislavu s obiteljima te biskupu Mati. U prigodnoj homiliji, mons. Barišić je istaknuo kako svjetlo Kristova krštenja ulazi u ljudski život oslobađajući ga od grijeha i tame. „Upravo na izvoru toga svjetla život je gradio pokojni Ivan. Bio je čovjek opasanih bokova, molitve, rada i darivanja, spreman na donošenje novosti Kristova svjetla svim ljudima u svojoj sredini. Snagu za svjedočanstvo kršćanskog života pronalazio je u euharistijskom susretu s Isusom i u stalnom predanju Njegovoj majci Mariji“, ustvrdio je. Dodao je i kako smrt za kršćanina nije kraj, nego početak jer nam se „život mijenja, a ne oduzima“. „Naš život ima smisao koji se ostvaruje u susretu s Gospodinom. Sve ljudske patnje, žrtve i boli u susretu s Njegovim mirom dobivaju smisao. Dragi Ivane, želimo ti da u Očevu zagrljaju živiš puninu uskrsne dimenzije života“, zaključio je. U ime župljana nazočnima se obratio don Ante Čotić, napomenuvši kako je pokojni Ivan bio čovjek koji je posebno njegovao pobožnost Gospi od sedam žalosti. „Ivan je bio čovjek koji nije živio zbog sebe, nego zbog drugih. Savjesno je živio kršćanske vrline ljubavi i žrtve, prihvaćajući život kao dar iz Božje ruke“, konstatirao je. Na kraju je svoju zahvalu izrekao dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. „Želio bih zahvaliti Bogu za dar ovakvog oca. Isto tako, želim zahvaliti i našem ocu Ivanu koji nam je svojim životom pokazao kakav bi trebao biti milosrdni otac. Bio je otac s majčinskom ljubavi. Hvala i mojoj braći što su bili dobri sinovi. Hvala i Ocu nadbiskupu Marinu Barišiću na predvođenju mise i izrečenoj homiliji, sestrama Anćelama iz Kaštel Sućurca koje su našem ocu omogućile dostojanstveno proživljavanje posljednjih trenutaka na zemlji, djelatnicima Kliničkog bolničkog centra u Splitu na uloženom trudu prilikom liječenja našega oca, braći biskupima na nazočnosti s kojom pokazuju blizinu mojoj obitelji, susjedima koji su uvijek bili spremni pomoći te svima vama na dolasku i darovanoj potpori“, kazao je. „Želim u ime svoga oca zatražiti oproštenje od svih onih koje je povrijedio, a znam da je i on svima oprostio. Bio je čovjek djetinje vjere koju je prožimala nada i ljubav prema Isusu. Kada su ga prije dva dana pitali što će reći Isusu kada se budu molili za njega, rekao je: 'Recite mu da ga puno, puno volim'. Dragi ćaća, hvala ti što si nas volio, moli za nas kako bi i mi s tobom mogli posljednji dan svoga života reći Isusu da ga puno, puno volimo“, zaključio je biskup Uzinić. Ivan Uzinić rođen je 20. veljače 1929., a preminuo je u prvim minutama blagdana Krštenja Gospodinova, u nedjelju 12. siječnja 2020. Obitelj je najavila kako će se misa zadušnica za pokojnog Ivana umjesto osmi dan od smrti održati u subotu 20. veljače 2020. u crkvi svetog Luke u Dubravi. Iako je u prijedlogu dnevnog reda za 25. sjednicu Gradskog vijeća Grada Omiša sazvanu za petak 20. prosinca 2019. i dostupnog na službenim stranicama Grada Omiša kao 8. točka najavljena Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma, ta točka je skinuta s dnevnog reda sjednice. 
Potpuni rezultati glasovanja na izborima za predsjednika Republike Hrvatske održanih u nedjelju 22. prosinca 2019. godine u Dubravi su sljedeći:        Sadržajno specifična svjetlosna instalacija božićnih jaslica Vice Tomasovića za kapelu sv. Arnira zasnovana je na predaji o crkvici svetog Arnira u Poljicima. Crkvica je sagrađena na mjestu na kojemu su splitskog nadbiskupa Arnira kamenovali Omišani. Iz poda crkvice do danas izvire voda za koju puk vjeruje da je čudotvorna i koja stoljećima privlači hodočasnike. Upravo ta čudotvorna voda nalazi se u staklenkama koje su postavljene u konstelaciju koja odgovara sceni jaslica. Posude se međusobno razlikuju veličinom, oblikom i složenošću kristalnog nosača unutar same posude, a svaka staklenka predstavlja jedan od likova koji se u grupi tradicionalno predstavljaju. Unutar staklenke je objekt koja simbolizira pojedini lik: Mali Isus - hostija (neposvećena), Melkior - zlato, Gašpar - tamjan, Baltazar - smirna... Ispod svake staklenke nalazi se led rasvjetno tijelo podešeno na različitu snagu. Tako je mali Isus najsvjetliji, zatim Gospa, Sv. Josip, pa tri kralja. Multidisciplinarni umjetnik Vice Tomasović rođen je 1986. godine u Splitu. Nakon završene opće gimnazije u Omišu, upisuje se na Umjetničku akademiju Sveučilišta u Splitu, smjer likovna kultura, gdje diplomira 2009. godine. Osnivač je i ravnatelj Almissa Open Air festivala suvremene umjetnosti u Omišu. Predsjednik je Hrvatske Udruge Likovnih Umjetnika u Splitu i voditelj izložbene djelatnosti u Salon Galić. Sudjelovao je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi, umjetničkih festivala i manifestacija kao organizator, kustos, izlagač i izvođač. - Koristio sam upravo tu čudotvornu vodu koja se nalazi u staklenkama koje su postavljene u konstelaciju koja odgovara sceni jaslica. Posude se međusobno razlikuju veličinom, oblikom i složenošću kristalnog nosača unutar same posude, a svaka staklenka predstavlja jedan od likova koji se u grupi tradicionalno predstavljaju. Unutar staklenke je objekt koji simbolizira pojedini lik, tako je Marija - bijela ruža bez trnja i krunica, Mali Isus - neposvećena hostija, Josip je štap koji je procvao s ljiljanima, Melkior - zlato, Gašpar - tamjan, Baltazar - smirna. Na jedan novi način željeli smo prikazati klasičnu scenu - ispričao nam je autor, multidisciplinarni umjetnik Vice Tomasović. Branko Franceschi, ravnatelj Galerije umjetnina, rekao je kako su ovo treće jaslice koje su napravili u suradnji s Turističkom zajednicom Splita. Istaknuo je i da je izuzetno sam zadovoljan što je Vice prihvatio poziv da producira i izvede ovogodišnje jaslice. - Dobili su jedan nevjerojatan rezultat, oduševljen sam i mislim da su ovo jedinstvene jaslice u cijelom kršćanskom svijetu. U pravoj mjeri je pogodio ono što je suvremeno u umjetnosti i ono što je tradicionalno bitno u koncepciji jaslica. Reakcije građana su sjajne, rekli su nam da su jaslice svake godine sve bolje. Alijana Vukšić, direktorica TZ grada Splita, smatra da se splitski Advent vratio tradiciji i obitelji. - Ove godine se možemo pohvaliti s veoma atraktivnim jaslicama, nadam se da će se svidjeti našim veoma kritičnim sugrađanima. Moramo biti svjesni da naši vrijedni umjetnici stvaraju prekrasna djela koje prepoznaje cijeli svijet. Vrijeme je da se okrenemo našim umjetnicima i budemo svjesni činjenice da u svom gradu imamo toliko uspješnih, talentiranih, sposobnih ljudi koje trebaju biti vidljivi građanima. Želimo sačuvati našu autentičnost i bogatu prirodnu baštinu jer zbog toga nam dolaze gosti - poručila je Vukšić. Jaslice su postavljene do 5.1.2020., a kapela sv. Arnira se nalazi u Ulici kralja Tomislava, Split.   Lokalna akcijska grupa „ADRION“ (u daljnjem tekstu LAG ADRION) u suradnji s Jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu JLS), dana 08. studenog 2019. g. objavila je:
Javni poziv za kućanstvima s područja geografskog obuhvata LAG – a ADRION za dodjelu kompostera. Javni poziv za kućanstva je otvoren dva tjedna (od datuma objave 08. studenog 2019.) Kako na najbolji mogući način iskoristiti biorazgradivi otpad iz kućanstva? Biootpad čini čak 40% prosječne kante za otpad. Kompostirajte i stvorite gnojivo za svoje biljke te time smanjite količinu otpada u svojoj kanti, a samim tim i u kućanstvu. Lokalna Akcijska Grupa „Adrion“, u suradnji s Jedinicama lokalne samouprave, već treću godinu za redom provodi projekt „Učinimo otpad korisnim“ koji je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije. Navedeni projekt se do sada pokazao jako uspješnim zbog čega je i ove godine dobio svoj nastavak. Prethodnih godina LAG ADRION je iz navedenog projekta financirao nabavku kompostera veće zapremnine za škole, vrtiće, udruge, samostane i kućanstva. Ove godine smo sredstava odlučili usmjeriti na nabavku većeg broja kompostera prilagođenih potrebama kućanstava. Ukoliko imate potrebu za nabavku za Vašu okućnicu ili vrt molimo Vas da se obratite našim stručnim suradnicima na:
LAG ADRION  Nakon što su proteklih dana djelatnici Peovice podijelili crne (za miješani otpad) i plave (za papir) spremnike, danas 14.11. 2019. odvedeli su i kontejnere. Kako je naznačeno na nutarnjoj strani crnih spremnika, odvoz smeća u Dubravi vršiti će se četvrtkom. To bi značilo da ako netko želi da mu se isprazni spremnik trebao bi ga srijedom navečer ili četvrtkom rano ujutro iznijeti ispred kuće na glavnu cestu kako bi je djelatnici Peovice ispraznili. Pražnjenje personaliziranih i čipiranih spremnika jednokratno se naplaćuje prema važećem cjeniku, i to 9.00 kn za spremnike od 120 litara i 18.00 kn za spremnike od 240 litara, uvećano za iznos cijene minimalne javne usluge. Detaljan cjenik nalazi se na dnu ovoga teksta. Odvojeno prikupljanje plastike i staklaUz uklanjanje kontejnera za miješani komunalni otpad jutros su uklonjena i dva kontejnera za prikupljanje staklene ambalaže (zeleni) i plastične ambalaže (žuti), koji su se nalazili na takozvanom zelenom otoku poviše škole. Djelatnik Peovice gospodin Stipe Tokić na tu temu kaže: "Mi smo imali intenciju ostaviti te spremnike, ali u Dubravi i Tugarama naišli smo na ogromne probleme sa bacanjem klaoničkog otpada u njih. Čim mi ispreznimo te kontejnere odmah sutradan bi tu bilo nabacano raznog nesortiranog otpada. Sada uvodimo novi princip rada i radimo na nabavi novih spremnika koji bi bili samo sa otvorom za boce, kako se ne bi u njih mogao ubacivati ostali otpad. U dogledno vrijeme planiramo takve spremnike periodično ostavljati po selima, da mještani mogu odvajati otpad. Ne bih ja imao ništa protiv ostavljanja i zelenih otoka, ali mi smo prošli mjesec ispaznili dva – tri kontejnera uginule peradi u Tugarama, a lani u ovo isto vrijeme u Dubravi. Netko nam s tog područja radi nered. Nažalost morali smo to ukloniti kako bi eliminirali ovaj problem sa klaoničkim otpadom. Gledajte na ovo kao na prijelazno razdoblje dok nam ne dođu ti novi kontejneri. Do tada, naši korisnici koji prikupe staklenu ili plastičnu ambalažu mogu nam je besplatno dostaviti u naše reciklažno dvorište." Zbog Dubrave koju ostavljamo našoj djeci, ali i zbog sadašnjosti u kojoj živimo bilo bi dobro da ne ponavljamo greške iz prošlosti i uvedeno red u odlaganju otpada kako bi naša Dubrava ostala mjesto nezagađeno i poželjno za stanovanje.     Dijamantni pir proslavili su naši dubrovci Marija i Ante Komić. Uz čestitke slavljenicima i njihovim potomcima želimo da sve više naših sumještana dožive ovakva slavlja u dobrom zdravlju i zajedništvu. Dana 03. rujna 2019. i Slobodna Dalmacija donijela je rreportažu o ovom slavlju koju donosimo u nastavku.  |
Author
|
RSS Feed
