Planinarski dom Umberto Girometta
Polazna točka je planinsko selo Gornje Sitno. Preko sela voze iz Splita za Dubravu prigradski autobusi br. 28 sa Sukoišanske ulice 11 puta na dan (sub. i ned. 7 puta). Prvi polazak u 5 h 30 min (sub. i ned. 6 h 50 min), zadnji povratak svaki dan u 21 h 30 min. Prije puta valja provjeriti nije li vozni red promijenjen na http://www.promet-split.hr/, što se obično dogada početkom ljeta i početkom zime. Poljičko selo Gornje Sitno* (590 m) povezano je sa Splitom asfaltnom cestom (21 km) i to je ujedno prilaz automobilom. Selo se sastoji od niza kuća smještenih na rubu
visoravni ispod kamenite strmine. Na samom kraju ceste nalazi se i oveće parkiralište za vozila izletnika. Preko te strmine vodi prema Giromettinu domu
(45 min) nekoliko markiranih staza i krak nedovršene ceste. Uspon do doma Ide se prvo makadamskom ulicom odakle markacija vodi najprije stubištem, a zatim jakim usponom kroz goli krš. U početku siječe nedovršenu cestu za dom, a potkraj izlazi na visoravan do putokaza na raskrižju: ravno dalje je izravan put na vrh Mosora (1 h 30 min), drugi put vodi za „Lugarnicu” i treći u Mravince (3 h); naš put vodi do doma još
20 min.
Planinarski dom Umberto Girometta ( 868m ) je na sjevernom obronku prostranoga zelenog dolca, uz nepresušan i snažan izvor Ljuvač (nije pristupačan jer je ozidan). Dom je nazvan po predsjedniku PD Mosor prof. Umbertu Girometti (1883 — 1939), zaslužnome za njegovu izgradnju. To je velika zidana jednokatnica, s prostranom blagovaonicom i kuhinjom u prizemlju, a na katu su sobe s 4, 8 i 16 kreveta i velik skupni ležaj, ukupan kapacitet 80 osoba. Otvoren je i opskrbljen hranom i pićem vikendom, a u ostale dane po dogovoru. Domar je Špiro Grujica, Sitno Gornje, tel. 098/659-442. Obavijesti i na 091/5099-545 (HPD Mosor). Ispred Doma je prirodna otvorena terasa na kojoj može boraviti preko 100 izletnika. Postavljeno je i 5 velikih drvenih stolova sa klupama pod visokom srebrnim jelama, koje daju posebice ljeti ugodnu hladovinu. U podnožju doma je velika prostrana livada s malim jezercem, okružena gustom borovom šumom koju su mosoraši (članovi HPD Mosor) počeli saditi 1927. g. pod Giromettinim vodstvom. Pokraj doma je stalno otvoreno zidano sklonište s kaminom i kamenim klupama, koje služi namjernicima kad je dom zatvoren (nema ležajeva).
Pješački pristupi do pl. doma:
Sitno Gornje - pl. dom 00:45h.
Žrnovnica - Zagrađe - pl. dom 2:00h
Dubrava - pl. dom 1:20h
Kučine - Miličevića špilja - pl. dom 3:30h
Vranjača - Vickov stup - pl. dom 5:00h
Planinarski dom Umberto Girometta ( 868m ) je na sjevernom obronku prostranoga zelenog dolca, uz nepresušan i snažan izvor Ljuvač (nije pristupačan jer je ozidan). Dom je nazvan po predsjedniku PD Mosor prof. Umbertu Girometti (1883 — 1939), zaslužnome za njegovu izgradnju. To je velika zidana jednokatnica, s prostranom blagovaonicom i kuhinjom u prizemlju, a na katu su sobe s 4, 8 i 16 kreveta i velik skupni ležaj, ukupan kapacitet 80 osoba. Otvoren je i opskrbljen hranom i pićem vikendom, a u ostale dane po dogovoru. Domar je Špiro Grujica, Sitno Gornje, tel. 098/659-442. Obavijesti i na 091/5099-545 (HPD Mosor). Ispred Doma je prirodna otvorena terasa na kojoj može boraviti preko 100 izletnika. Postavljeno je i 5 velikih drvenih stolova sa klupama pod visokom srebrnim jelama, koje daju posebice ljeti ugodnu hladovinu. U podnožju doma je velika prostrana livada s malim jezercem, okružena gustom borovom šumom koju su mosoraši (članovi HPD Mosor) počeli saditi 1927. g. pod Giromettinim vodstvom. Pokraj doma je stalno otvoreno zidano sklonište s kaminom i kamenim klupama, koje služi namjernicima kad je dom zatvoren (nema ležajeva).
Pješački pristupi do pl. doma:
Sitno Gornje - pl. dom 00:45h.
Žrnovnica - Zagrađe - pl. dom 2:00h
Dubrava - pl. dom 1:20h
Kučine - Miličevića špilja - pl. dom 3:30h
Vranjača - Vickov stup - pl. dom 5:00h
Vickov stup
Uspon do vrha Vickova stupa
Od doma na vrh Mosora ima 1 h 30 min uspona, najprije oštro uzbrdo 5 min na prijevoj između dviju glavica, dalje preko Šipačkih dolaca pod glavno bilo, a zatim jakim usponom kroz ljuti krš i šikaru pod hrbat do raskrižja: Prva markacija vodi na zapad uzdužnim putem po hrptu, a drugom se za 5 min izlazi do Vickova stupa. Vickov stup (1331 m) ima oblik deseterokuta, 2 m promjera i šiljat vrh. Sastavljen je od željeznih ploča, postavljen na betonsku podlogu i pričvršćen čeličnim stegama. Vrata i prozori izrađeni su u brodskom stilu. U unutrašnjosti stupa su klupe za odmor i upisna knjiga. Stup je vrlo privlačna točka jer svojim položajem, iako nije na najvišem vrhu, omogućuje širok vidik na sve strane. Osobito je zanimljiv pogled na drugu stranu planine, na strahovit krš oko Jabukovca i preko njega na Sinjsko polje.
Od doma na vrh Mosora ima 1 h 30 min uspona, najprije oštro uzbrdo 5 min na prijevoj između dviju glavica, dalje preko Šipačkih dolaca pod glavno bilo, a zatim jakim usponom kroz ljuti krš i šikaru pod hrbat do raskrižja: Prva markacija vodi na zapad uzdužnim putem po hrptu, a drugom se za 5 min izlazi do Vickova stupa. Vickov stup (1331 m) ima oblik deseterokuta, 2 m promjera i šiljat vrh. Sastavljen je od željeznih ploča, postavljen na betonsku podlogu i pričvršćen čeličnim stegama. Vrata i prozori izrađeni su u brodskom stilu. U unutrašnjosti stupa su klupe za odmor i upisna knjiga. Stup je vrlo privlačna točka jer svojim položajem, iako nije na najvišem vrhu, omogućuje širok vidik na sve strane. Osobito je zanimljiv pogled na drugu stranu planine, na strahovit krš oko Jabukovca i preko njega na Sinjsko polje.
Preporučuje se povratak u dom dužim, zaobilaznim putem preko Velikoga Kabla (1339 m) jer je to najviši vrh Mosora.Od Vickova stupa je na Veliki Kabal 30 min hoda markiranim hrptom planine u jugoistočnom smjeru.
Veliki Kabal
Visina: 1339 m
Koordinate: N43 31 37.8, E16 38 14.4
Žig: metalni
Veliki Kabal je sa svojih 1339 m najviši vrh Mosora, a izdaleka je prepoznatljiv po velikom drvenom križu koji je postavljen na njemu. Za uspon na Veliki Kabal planinari se najčešće koriste stazom koja iz sela Sitno Gornje ide preko pl. doma "Umberto Girometta" do vrha. Od planinarskog doma treba krenuti stazom u smjeru istoka i poslije 300 m dolazite do raskrižja putova s putokazima. Tu krećete lijevo strmo uzbrdo i nakon 20 min. hoda izlazite na prijevoj gdje se lijevo staza spušta do jame Velika Gajna (dubina 170 m) i dalje penje prema Vickovom stupu, dok se desno skreće naša staza prema Velikom Kablu. Prolazeći kroz gustu šumu crnog graba izlazimo na kamenjar kroz koji se uspinje staza prema grebenu. Tu se lijevo odvaja grebenska staza prema Vickovom stupu, a desno još 150 m do Velikog Kabla. Na vrhu je već spomenuti veliki drveni križ, pod kojim su betonske klupe i stolovi za odmor s nezaboravnim pogledom na Split. Nekoliko metara od križa je metalna kutija sa žigom s vanjske strane kutije, dok je unutar kutije upisna knjiga.
S vrha možemo krenuti u sljedećim smjerovima:
Veliki Kabal – Vickov stup – pl. dom "Umberto Girometta" (2:30h)
Veliki Kabal – Vickov stup – Vranjača - Kotlenice (3:00h)
Veliki Kabal – pl. sklonište „Kontejner“ – pl. dom "Umberto Girometta" (2h)
Koordinate: N43 31 37.8, E16 38 14.4
Žig: metalni
Veliki Kabal je sa svojih 1339 m najviši vrh Mosora, a izdaleka je prepoznatljiv po velikom drvenom križu koji je postavljen na njemu. Za uspon na Veliki Kabal planinari se najčešće koriste stazom koja iz sela Sitno Gornje ide preko pl. doma "Umberto Girometta" do vrha. Od planinarskog doma treba krenuti stazom u smjeru istoka i poslije 300 m dolazite do raskrižja putova s putokazima. Tu krećete lijevo strmo uzbrdo i nakon 20 min. hoda izlazite na prijevoj gdje se lijevo staza spušta do jame Velika Gajna (dubina 170 m) i dalje penje prema Vickovom stupu, dok se desno skreće naša staza prema Velikom Kablu. Prolazeći kroz gustu šumu crnog graba izlazimo na kamenjar kroz koji se uspinje staza prema grebenu. Tu se lijevo odvaja grebenska staza prema Vickovom stupu, a desno još 150 m do Velikog Kabla. Na vrhu je već spomenuti veliki drveni križ, pod kojim su betonske klupe i stolovi za odmor s nezaboravnim pogledom na Split. Nekoliko metara od križa je metalna kutija sa žigom s vanjske strane kutije, dok je unutar kutije upisna knjiga.
S vrha možemo krenuti u sljedećim smjerovima:
Veliki Kabal – Vickov stup – pl. dom "Umberto Girometta" (2:30h)
Veliki Kabal – Vickov stup – Vranjača - Kotlenice (3:00h)
Veliki Kabal – pl. sklonište „Kontejner“ – pl. dom "Umberto Girometta" (2h)
Lugarnica na Mosoru
Planinarska kuća Lugarnica (867 m) je prizemnica zidana od klesana kamena, smještena na Uzničkoj kosi (u starini Kunjevod). Prvobitno je služila kao lugarnica, pa se i danas tako zove. Sagradila ju je 1903. šumska uprava. Prije 1. svjetskog rata kućom se služilo Planinarsko-turističko društvo "Mosor" iz Poljica, a poslije Primorsko-planinarsko društvo "Dinara" iz Splita. Godine 1936. Šumska uprava ustupa "Lugarnicu" HPD-u "Mosor". Obnovljena je i otvorena za korištenje planinarima 31. svibnja 1937. godine. U 2. svjetskom ratu bila je zapaljena, a obnovljena je 19. svibnja 1957. godine kao omladinska kuća "Ljubo Uvodić-Razin". Više puta je provaljivana i devastirana. Mnoge generacije planinara su obnavljale i uređivale "Lugarnicu". Tijekom 1992. i 1993. godine detaljno je uređena, a 1994. godine u potpunosti opožarena od udara groma. Zahvaljujući Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, koje je prebacilo helikopterima materijal na Užinsku kosu, "Lugarnica" je ponovno obnovljena i 3. srpnja 1997. godine svečano otvorena. Ima kuhinju, spavaonicu za 20 osoba i cisternu za vodu. Zaključana je, a ključ drži HPD Mosor 21000 Split, p.p. 233, Sinovčićeva 2, tel. 021/394-365. Ispred kuće je mali zaravanak s lijepim vidikom na Split, otoke i planinu Kozjak. Od Lugarnice se može sići prema Splitu markiranom stazom u zapadnom smjeru za 2 h u Kučine, a odatle u Split prigradskim autobusom (linija 32, radnim danom vozi 15 puta, ned. 8 puta). Za 30 min je kraći put u Žrnovnicu, koji se od prvoga odvaja nakon 45 min i odatle strmo silazi u južnom smjeru mimo Miličevića pećine (dužina 110 m) gdje je autobus za Split linija broj 27. Od doma se može prijeći u zapadni Mosor markiranim putem do plan. kuće Lugarnica za 2 h.
Pješački pristupi do "Lugarnice":
Sitno Gornje - Zagrađe - Lugarnica 1:45h
Žrnovnica - Lugarnica 2:00h
Kučine - Lugarnica 3:00h
Klis Grlo - Debelo Brdo - Lugarnica 4:00h
Dugopolje - Lugarnica 5:00h
Pješački pristupi do "Lugarnice":
Sitno Gornje - Zagrađe - Lugarnica 1:45h
Žrnovnica - Lugarnica 2:00h
Kučine - Lugarnica 3:00h
Klis Grlo - Debelo Brdo - Lugarnica 4:00h
Dugopolje - Lugarnica 5:00h
Planinarsko sklonište Kontejner
Planinarsko sklonište "Kontejner-Ljuto kame" smješteno je na južnoj padini Mosora, na proplanku udaljenom 30-tak metara od raskrižja markiranih staza za Ljuto kame i Donji Dolac, Botajnu i Kozik, te Planinarski dom "U.Girometta". Sklonište je u vlasništvu HPD "Mosor" - Split, a izmješteno je 1997. godine na tu lokaciju sa Lugarnice, gdje je služilo prilikom obnove iste. Pogodno je kao odmorište za obilazak istočnog dijela planine Mosor. Nalazi se na nadmorskoj visini 1055 metara. Otvorenog je tipa. Ne tako davno bio je to goli kontejner sa prozorima i vratima. Tijekom 2002 i 2003. godine obloženo je u drvu i natkriveno. U drvenom potkrovlju moguće je noćenje 10-tak osoba uz korištenje podmetača i vreća za spavanje. Oko skloništa je visoki drveni trijem. U kontejneru je štednjak na drva. Propisno je uzemljeno. Nema vode, pa je treba nositi sa sobom.
Sv. Jure (Kozik)
Visina: 1319 m
Koordinate: N43 29 21.4 E16 41 31.2
Žig: metalni
Sv. Jure ili Kozik (1319 m) najviši je vrh u istočnom dijelu Mosora. Zbog istaknutog, piramidalnog izgleda smatra se najljepšim vrhom na Mosoru, a Poljičani su ga smatrali i najvišim vrhom Mosora, pa su na njemu podigli i kapelicu Sv. Jure, nebeskog zaštitnika Poljica. Tu se njemu u čast svake prve subote u srpnju služi i sv. misa. Najklasičniji uspon na vrh je onaj iz zaseoka Čotići u Dubravi. Do njega vodi asfaltirana cesta iz Splita (27 km), kojom prometuje i redovna autobusna linija br. 28 Split – Sitno Gornje – Dubrava.Početak markacija je na samom autobusnom okretištu u Čotićima, te dalje treba nastaviti kolnim putom u smjeru jugoistoka, prema Skočibama i dalje Gatima. Nakon nekih 1000 m lijevo se odvaja staza kroz Teplu polu prema vrhu (putokaz). Kad bi nastavili još 500 m dalje kolnim putom stigli bi do izvora Studenac. Staza se uspinje kroz dragu obraslu u donjem dijelu šumom hrasta medunca(Quercus pubescens), po kojima je Dubrava i dobila ime (dub), a zatim prevladava crni grab (Ostrya carpinifolia). Nakon 15 min. uspona stižemo i do jedinog izvora vode na ovom putu, koji nažalost tijekom ljetnih mjeseci presuši, pa je preporuka nositi dovoljne zalihe vode sa sobom na ovaj zahtjevan uspon (visinska razlika 790 m).
Na greben se izlazi nakon cca. 2h od polaska iz Čotića. Tu je križanje staza – lijevo prema Botajni i pl. domu "Umberto Girometta" i desno prema vrhu Sv. Jure, do kojeg nam je potrebno još 30 min. uspona. Cijelim se putem pruža lijep pogled prema Poljicima, Poljičkoj planini, Splitu, srednjodalmatinskim otocima... Nakon 15 min. hoda na našu se grebensku stazu prema vrhu s lijeva spaja staza iz smjera Putišića (Gornji Dolac). Na vrhu se nalazi već spomenuta kapelica Sv. Jure, koja je podignuta 1686. god. u spomen na pobjedu Poljičana nad Turcima u Docu Donjem, a obnovljena je 2005. Dimenzija je 6 x 4 m, a krov je pokriven kamenim pločama. Pored kapelice je metalna kutija sa žigom s vanjske strane. Upisne knjige možete pronaći unutar metalne kutije, ali i u kapelici. S vrha se pruža nezaboravan pogled na Omiš i Cetinu, na Poljica i Poljičku planinu, na Pelješac, Lastovo, Hvar, Brač, Vis, Šoltu, Split, Kozjak, greben Mosora, Moseć, Velebit, Svilaju, Dinaru, Troglav, Kamešnicu, Tušnicu, Zavelim, Vran, Čvrsnicu, Vrgorsko gorje, Biokovo, Omišku Dinaru...
S vrha možete krenuti u sljedećim smjerovima:
Sv. Jure - pl. doma "Umberto Girometta" (4:00h)
Sv. Jure - Skočibe - Gata (2:30h)
Sv. Jure – Putišići (2:15h)
Sv. Jure – Studenci – Čotići (1:45h).
Koordinate: N43 29 21.4 E16 41 31.2
Žig: metalni
Sv. Jure ili Kozik (1319 m) najviši je vrh u istočnom dijelu Mosora. Zbog istaknutog, piramidalnog izgleda smatra se najljepšim vrhom na Mosoru, a Poljičani su ga smatrali i najvišim vrhom Mosora, pa su na njemu podigli i kapelicu Sv. Jure, nebeskog zaštitnika Poljica. Tu se njemu u čast svake prve subote u srpnju služi i sv. misa. Najklasičniji uspon na vrh je onaj iz zaseoka Čotići u Dubravi. Do njega vodi asfaltirana cesta iz Splita (27 km), kojom prometuje i redovna autobusna linija br. 28 Split – Sitno Gornje – Dubrava.Početak markacija je na samom autobusnom okretištu u Čotićima, te dalje treba nastaviti kolnim putom u smjeru jugoistoka, prema Skočibama i dalje Gatima. Nakon nekih 1000 m lijevo se odvaja staza kroz Teplu polu prema vrhu (putokaz). Kad bi nastavili još 500 m dalje kolnim putom stigli bi do izvora Studenac. Staza se uspinje kroz dragu obraslu u donjem dijelu šumom hrasta medunca(Quercus pubescens), po kojima je Dubrava i dobila ime (dub), a zatim prevladava crni grab (Ostrya carpinifolia). Nakon 15 min. uspona stižemo i do jedinog izvora vode na ovom putu, koji nažalost tijekom ljetnih mjeseci presuši, pa je preporuka nositi dovoljne zalihe vode sa sobom na ovaj zahtjevan uspon (visinska razlika 790 m).
Na greben se izlazi nakon cca. 2h od polaska iz Čotića. Tu je križanje staza – lijevo prema Botajni i pl. domu "Umberto Girometta" i desno prema vrhu Sv. Jure, do kojeg nam je potrebno još 30 min. uspona. Cijelim se putem pruža lijep pogled prema Poljicima, Poljičkoj planini, Splitu, srednjodalmatinskim otocima... Nakon 15 min. hoda na našu se grebensku stazu prema vrhu s lijeva spaja staza iz smjera Putišića (Gornji Dolac). Na vrhu se nalazi već spomenuta kapelica Sv. Jure, koja je podignuta 1686. god. u spomen na pobjedu Poljičana nad Turcima u Docu Donjem, a obnovljena je 2005. Dimenzija je 6 x 4 m, a krov je pokriven kamenim pločama. Pored kapelice je metalna kutija sa žigom s vanjske strane. Upisne knjige možete pronaći unutar metalne kutije, ali i u kapelici. S vrha se pruža nezaboravan pogled na Omiš i Cetinu, na Poljica i Poljičku planinu, na Pelješac, Lastovo, Hvar, Brač, Vis, Šoltu, Split, Kozjak, greben Mosora, Moseć, Velebit, Svilaju, Dinaru, Troglav, Kamešnicu, Tušnicu, Zavelim, Vran, Čvrsnicu, Vrgorsko gorje, Biokovo, Omišku Dinaru...
S vrha možete krenuti u sljedećim smjerovima:
Sv. Jure - pl. doma "Umberto Girometta" (4:00h)
Sv. Jure - Skočibe - Gata (2:30h)
Sv. Jure – Putišići (2:15h)
Sv. Jure – Studenci – Čotići (1:45h).
Studenac - izvor voda
Iz najistočnijeg dijela sela Dubrave, zaseoka Čotići za samo 20 minuta ugodne šetnje dolazi se na izvor Studenac. Na Mosoru ima nekoliko izvora, a i sama planina je dobila ime prema starim ilirskim riječima "mol"(brdo) i "sor"(izvor).Iako je zbog vapnenačke grade Mosor gotovo bezvodan, na njemu ipak postoji nekoliko izvora, među kojima je i gore spomenuti.
Početak markacija je u zaselku Čotići. Tu je zadnja autobusna stanica i okretište autobusne linije koja polazi sa Sukoišanske ulice u Splitu. Staza u početku slijedi makadamski put koji vodi od naselja Dubrava do naselja Gata. Prolazi se živopisnim krajolikom bez velikog napora. Nakon prijeđenih 1,2 km dolazi se na križanje planinarskih puteva na kojem put lijevo vodi na vrh Kozik preko Tople Pole, a nastavak po spomenutom makadamskom putu vodi do izvora Studenac. Sama mikrolokacija izvora je u naravi livada na kojoj je kaptiran izvor vode koja je jako hladna pa se valjda po tome zove studenac. Na livadi su izrasla dva velika hrasta a postavljen je i stol s klupama za odmor.
Početak markacija je u zaselku Čotići. Tu je zadnja autobusna stanica i okretište autobusne linije koja polazi sa Sukoišanske ulice u Splitu. Staza u početku slijedi makadamski put koji vodi od naselja Dubrava do naselja Gata. Prolazi se živopisnim krajolikom bez velikog napora. Nakon prijeđenih 1,2 km dolazi se na križanje planinarskih puteva na kojem put lijevo vodi na vrh Kozik preko Tople Pole, a nastavak po spomenutom makadamskom putu vodi do izvora Studenac. Sama mikrolokacija izvora je u naravi livada na kojoj je kaptiran izvor vode koja je jako hladna pa se valjda po tome zove studenac. Na livadi su izrasla dva velika hrasta a postavljen je i stol s klupama za odmor.
Zvjezdarnica
Zvjezdano selo Mosor nalazi se na brdu Makirina, na 700m nadmorske visine, a na dohvat urbanoj sredini. Od Splita je udaljeno 22 km. Dobri klimatski uvjeti, čist zrak i lijep pogled daju prednost u boravku i smještaju iako je objekt prvenstveno namijenjen za edukaciju mladeži iz astronomije, ekologije, povijesti, geografije, meteorologije, umjetnosti i raznih područja tehničke kulture. Osim na popularizaciji i promicanju astronomije organiziraju i program Škole u prirodi za učenike osnovnih i srednjih škola, kroz koji je prošlo oko 9000 učenika. Do zvjezdarnice se može doći osobnim automobilom u pravcu : Split-Žrnovnica-Gornje Sitno (obratiti pažnju na oznaku Zvjezdano selo Mosor prije Gornjeg Sitnog) . Od asfaltne ceste vodi makadamski put u dužini 2 km do objekta.
Kompleks na Mosoru obuhvaća opslužni prostor i zvjezdarnicu ukupno 640m2
Bez obzira koje je doba godine, najbolje je da zvjezdarnicu posjetite u suton. Promatranje neba nije moguće prije negoli se uistinu smrkne.I nije dovoljno da to nebo bude vedro!Izbjegavajte noći punog Mjeseca i vjetrovite večeri. Na punom se Mjesecu ne vidi reljef, a od njegovog blještanja se ne vidi zamalo ništa drugo na nebu. Od vjetra - uključujući tu i buru - podrhtava teleskop, a slika u okularu se ne da izoštriti. Povrh svega, vodite računa o tome da je na Makirini uvijek osjetno svježije negoli je na moru!
Zvjezdarnica je za građanstvo otvorena petkom i subotom, ljeti (tj. dok smo "na ljetnom računanju vremena") od 17 do 24 sata, a zimi (dok smo "na standardnom računanju vremena") od 15 do 22 sata. Cijena ulaznice za odrasle iznosi 10 kn, dok je ulaz za djecu besplatan. Posjetitelje prima astronom-animator Zvjezdarnice Zoran Knez, pod čijim se vodstvom upriličuje dnevno razgledanje okolice vrha Makirine, na kojemu je Zvjezdano selo smješteno, te noćno promatranje nebeskih pojava. Prvi dio astronomskih promatranja vrši se s terase Zvjezdarnice. U okviru njih posjetitelji se mogu upoznati s izgledom trenutno vidljivih zviježđa i položajem najsjajnijih zvijezda i planeta, ali i promatrati prolaske umjetnih satelita. U nastavku, posjetitelji dobivaju priliku “izbliza” se upoznati s nekim od posebno privlačnih svemirskih objekata, i to uporabom teleskopa (Meade LX200 16”) u velikoj kupoli.
Sjedište udruge: Šimićeva 50, 21000 Split
tel. 021/371-705
tel. zvjezdarnica: 021/784-5012
Kontakt osobe:
Zoran Knez, astronom-animator, 091/903-4481
Tomislav Nikolić, tajnik, 098/217-849 (dogovori oko organizacije)
Maja Novaković, predsjednica, 098/361-347
web: www.zvjezdano-selo.hr
email: [email protected]
Kompleks na Mosoru obuhvaća opslužni prostor i zvjezdarnicu ukupno 640m2
- prizemlje (mala dvorana, 4 spavaće sobe, kuhinja, sanitarni čvorovi, ured dežurnog )
- prvi kat (velika polivalentna dvorana sa mogućnošću okupljanja većeg broja učesnika cca 80-100 osoba)
- trometarska kupola sa osmatračkom terasom veličine 200 m2
- ZVJEZDARNICA promjera 12 m; sastoji se od prizemlja, kata i završava sa 6 m kupolom (promjer kupole)
- prizemlje zvjezdarnice sastoji se od: ulazni hol, spavaći trakt, foto-laboratorij,
- Prvi kat se sastoji od: biblioteka sa čitaonicom, spavaći trakt,
- topli izlaz u kupolu
Bez obzira koje je doba godine, najbolje je da zvjezdarnicu posjetite u suton. Promatranje neba nije moguće prije negoli se uistinu smrkne.I nije dovoljno da to nebo bude vedro!Izbjegavajte noći punog Mjeseca i vjetrovite večeri. Na punom se Mjesecu ne vidi reljef, a od njegovog blještanja se ne vidi zamalo ništa drugo na nebu. Od vjetra - uključujući tu i buru - podrhtava teleskop, a slika u okularu se ne da izoštriti. Povrh svega, vodite računa o tome da je na Makirini uvijek osjetno svježije negoli je na moru!
Zvjezdarnica je za građanstvo otvorena petkom i subotom, ljeti (tj. dok smo "na ljetnom računanju vremena") od 17 do 24 sata, a zimi (dok smo "na standardnom računanju vremena") od 15 do 22 sata. Cijena ulaznice za odrasle iznosi 10 kn, dok je ulaz za djecu besplatan. Posjetitelje prima astronom-animator Zvjezdarnice Zoran Knez, pod čijim se vodstvom upriličuje dnevno razgledanje okolice vrha Makirine, na kojemu je Zvjezdano selo smješteno, te noćno promatranje nebeskih pojava. Prvi dio astronomskih promatranja vrši se s terase Zvjezdarnice. U okviru njih posjetitelji se mogu upoznati s izgledom trenutno vidljivih zviježđa i položajem najsjajnijih zvijezda i planeta, ali i promatrati prolaske umjetnih satelita. U nastavku, posjetitelji dobivaju priliku “izbliza” se upoznati s nekim od posebno privlačnih svemirskih objekata, i to uporabom teleskopa (Meade LX200 16”) u velikoj kupoli.
Sjedište udruge: Šimićeva 50, 21000 Split
tel. 021/371-705
tel. zvjezdarnica: 021/784-5012
Kontakt osobe:
Zoran Knez, astronom-animator, 091/903-4481
Tomislav Nikolić, tajnik, 098/217-849 (dogovori oko organizacije)
Maja Novaković, predsjednica, 098/361-347
web: www.zvjezdano-selo.hr
email: [email protected]