Mosor je najpopularnija planina u Dalmaciji i simbol njezina planinarstva. Tome pridonosi blizina Splita i povijesno značenje Mosora i njegovih stanovnika koji su u 11. st. osnovali Poljičku knežiju, malu državu od 12 seoskih općina. Poznata je po Poljičkom statutu i junaštvu Mile Gojsalić, hrvatske Judite, koja je 1530. digla u zrak tursku barutanu žrtvujući pritom vlastiti život. Mosor se pruža od Kliškog prijevoja u dužinu od 25 km do rijeke Cetine, koja svojim kanjonom čini polukrug oko planine. Mosorom dominira kamenit hrbat, bijel od gologa vapnenca iz razdoblja krede, prilično pravilno uslojenoga. Diže se poput glomazna usamljena otoka sa široke zaravni. S hrpta se na obje strane spuštaju krševite i bezvodne padine s jako razvijenim kraškim reljefom, gdje ima okomitih jama dubokih i više od 200 m. Šumom je siromašan, a po goletima rastu kadulja, smilje i pelin dajući svojim mirisom poseban čar. Od životinja je zanimljiva mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović), koja živi na visini iznad 700 m. Za posjet je najbolje proljeće, a uspon treba izbjegavati sredinom ljeta kad kamenje titra od vrućine.
San u kamenu
Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.
O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,
samo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,
dah
i disanje trava u vrtačama.
Bure i kiše
pjevaju ti uspavanku
bure i kiše.
Samo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letu
u tvoj san
na kamenoj kosi Mosora.
(Jure Kaštelan)
